Stiglo je ljeto, a s njim se približava i novi val vrućine. Donosimo vam nekoliko važnih savjeta kako bi vase biljke preživjele jer, nažalost, ni njima nije lako.

 

1.   Ako imate plastenike i staklenike obavezno svakog jutra namočite podove istih kako biste povećali vlažnost zraka unutar samog objekta. U suhim uvjetima, kakvi vladaju u plastenicima tijekom sušnih i toplih ljeta vrlo se brzo razmnožavaju grinje i crveni pauk. Jednom kada se udomaće teško ih je suzbiti a velike štete pojavljuju se preko noći.

 

2.   Tijekom ljeta biljke je najbolje zalijevati u ranim jutarnjim satima ili kasnim večernjim satima. Biljke dobro natopite kako bi imale dovoljno vode da prežive ekstremne temperature.

 

3.   Ako vidite da je neka biljka uvenula nikako nemojte čekati da prođu vrućine kako biste ju zalili. Štete od visokih temperatura pogoršavaju se iz minute u minutu. Mekani listovi nekih trajnica dehidriraju jako brzo te dolazi do «spaljivanja» istih u kratkom roku. NIKAKO ne zalijevajte po biljci, vodu polako dolijte na tlo oko biljke. Vodite se time da ni vi ne bi te željeli biti cijeli dan bez vode kada ste žedni.

 

4.   Biljke koje rastu u hladovini (šumske biljke) trebaju malo veću vlažnost zraka, pa s toga tijekom dana, biljke orošavajte vodom. To će pomoći u snižavanju temperaturu okoline  a i same biljke te povećati vlažnost zraka. Klima ispod krošanja stabala je uvijek umjerenija i vlažnija nego li je to u neposrednoj okolini. NIKAKO nemojte orošavati biljke ako znate da će se u nekom trenutku tijekom dana naći i djelomično na suncu.

 

5.   Tijekom paklenih vrućina i najotpornije biljke izgore usred izlaganja visokim temperaturama i jakim UV zračenjem. Biljke u tom slučaju zaštitite mrežama za hlad, tendama, suncobranima...sve što može poslužiti za zasjenu dobro će poslužiti.

 

6.   Možda se tako ne čini, ali i kaktusi i sukulenti trebaju redovitu opskrbu vodom tijekom ljeta. Iako u tijelu imaju zalihe vode, to su samo zalihe (!) za najgore trenutke i oni vole popiti čašicu vode.

7. Malč, malč, malč... Malčiranje je stara  hortikulturna tehnika koja služi prvenstveno radi očuvanje vlage u tlu. Malčiranje drastično smanjuje potrebe za zalijevanjem biljaka jer zadržava vlagu u tlu. Glinasto tlo, humus i malč čine odličnu kombinaciju. Naime, ako u vrtu imate glineno tlo koji sam po sebi ima veliku sposobnost zadržavanja vode, te ste mu dodali humus radi poboljšanja strukture i također, dodatnog zadržavanja vlage te ako ste nakon sadnje malčirali tlo, biljke u vašim gredicama neće biti potrebno često zalijevati ni po najvećim vrućinama. Materijali za malčiranje mogu biti različiti; od kamena i sipine do raznih prirodnih materijala poput otkosa trave, slame, ostaci raznih rezidba nasjeckani na komadiće, prirodna kora drveta, suho lišće, poluraspadnuti kompost itd. Malčiranje smanjuje i temperaturu tla. Naime, temperatura površine tla tijekom toplih ljeta zna se popeti do preko 40 stupnjeva što negativno utječe na rad korijena. Malčiranje sprečava prodiranje sunčevih zraka do površine tla te se tako smanjuje i temperatura. Debljina malča mora biti minimalno 2,5 cm a optimalna je oko 5 cm. Debljina malča u neposrednoj blizini vrata korijena mora biti manja jer neke biljke ne vole biti zatrpane. NIKAD nemojte malčirati suhe biljke! Najprije biljke dobro zalijte pa onda malčirajte jer tako pravilno zadržavate vlagu u tlu. Također, vrlo je važno da, biljke koje primjerice rastu na prirodnim kamenitim površinama, malčirate inertnim materijalom odnosno kamenom jer kod njih organski materijali izazivaju truljenje. Šumske i biljke koje prirodno rastu na travnjacima malčiramo organskim materijalima.

 

S obzirom na sve lijepe trenutke i emocije koje vam nesebično biljke pružaju svojom ljepotom i raskošnim cvatnjama, vrijeme je da se i vi malo više potrudite oko njih, barem toliko im dugujete. Biljke nemojte ostaviti žedne i nemojte se voditi  mislima poput «budem poslije...» ako je moguće, učinite to odmah.

Dogodit će se da će biljke ipak i uslijed svog uloženog truda, izgorjeti ili će se na bilo koji drugi način oštetiti. Neka vas to ne demoralizira, jer se srećom, velika većina trajnica, nakon drastične rezidbe, odlično oporavi.

 

Nemojte zaboraviti ni na divlje životinje i ptice, pogotovo ako živite u sušnom kraju te ako kiša nije pala nekoliko mjeseci. Osigurajte na vašem imanju ili vrtu napoj za životinje. Vjedro s vodom, stara kada, stari plitki bazen koji je dosadio vašoj djeci...sve će poslužiti. Jednom kada postavite «izvor» vode nemojte ga ostaviti da presuši jer će se živa bića naviknuti i računati će na njega. Oko ptica se isto vrijedi potruditi. Nakon što su cijelo proljeće vaše nasade čistili od štetnih gusjenica, skakavaca i drugih sitnih insekata, vrijeme je da im se odužite. Bit će dovoljan poveći podmetač za velike vaze kojeg će te napuniti sa nekoliko cm vode. Ako ste u mogućnosti, uv-stabilnim nylonom u nekoliko minuta možete napraviti plitko mini jezerce (nekoliko cm vode) u kojem će se svakog jutra ptice kupati a predvečer napojiti. Taj će vas prizor u ranim jutarnjim satima, uz vašu omiljenu kavu, sigurno razveseliti. :)

 

Budite obzirni prema prirodi jer i to su živa bića, baš kao i vi!